U fokusu - Bosna i Hercegovina

Švajcarski model carina bi djelovao i u BiH

Podsjećamo, švajcarska Vlada je prije nekoliko dana ukinula carine na uvoz industrijskih proizvoda sa ciljem da smanji visoke potrošačke cijene i olakša svojim građanima.

Tako uvoznici više neće plaćati carine na potrošačke proizvode, te na sirovine, poluproizvode i mašine.

Kako su naveli iz tamošnje Vlade, država će ovim izgubiti oko 600 miliona švajcarskih franaka, što je oko 645 miliona evra godišnjeg prihoda.

Ipak, ovo će na ekonomiju i građane imati povoljan učinak koji je procijenjen na oko 860 miliona franaka, što je oko 924 miliona evra.

Pitali smo domaće ekonomiste kakva bi situacija bila kada bi eventualno Bosna i Hercegovina usvojila ovakav model, te da li bi to dovelo do smanjenja potrošačkih cijena.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je ovakva mjera prisutna i u zemljama Evropske unije, što pokazuje da se kriza i tamo osjeti.

"Visoka inflacija prethodnih godina uticala je na ovakve cijene. Krajem prošle i početkom ove godine možemo vidjeti restrikcije u pogledu proizvodnje. Imali smo pad industrijske proizvodnje, značajan pad izvoza, te je došlo do pada i uvoza. S obzirom na to da smo ekonomski zavisni od inostranstva, u pogledu kupovine finalnih proizvoda za potrošače, ali i sirovina, svaka mjera smanjenja uvoznih troškova bi značila puno za građane, jer bi svi ti proizvodi trebalo da budu jeftiniji. Stimulacija prije svega iz entitetskih budžeta, a dijelom i iz zajedničkog budžeta za podsticanje proizvodnje u nekim sektorima bi bila poželjna mjera. Neke od mjera su smanjenje carina, smanjenje PDV-a, podsticaji za domaću proizvodnju. Tako se gradi konkurentska prednost i održivost ekonomije. Nažalost, kod nas nijedna od ovih mjera nije ni najavljena, a kamoli realizovana", objasnio je Stanić.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kazao je da bi uvođenje modela ukidanja carina na uvoz industrijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini predstavljalo potencijalnu strategiju koja bi mogla imati značajan uticaj na ekonomiju zemlje.

"Očekuje se da bi ovakva mjera mogla rezultirati smanjenjem potrošačkih cijena, podsticanjem rasta domaće industrije te povećanjem konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Međutim, implementacija ovog modela zahtijeva temeljnu analizu i razmatranje nekoliko ključnih faktora. Prvo, potrebno je pažljivo snimiti trenutnu sektorsku strukturu bh. ekonomije i razumjeti kako će ukidanje carina uticati na ključne sektore. Ukoliko uzmemo da je industrija značajan dio bh. ekonomije, očekuje se potencijalna podrška rastu i konkurentnosti. Drugo, fiskalna politika igra ključnu ulogu jer gubitak prihoda od carina može izazvati izazove u održavanju fiskalne stabilnosti. Razmatranje alternativa za nadoknadu tih gubitaka, kao što su prilagođavanje poreza ili optimizacija javne potrošnje, postaje bitan element. Treće, nužno je analizirati sektorske efekte. Iako ukidanje carina može podstaknuti povećani uvoz industrijskih proizvoda, važno je istovremeno obezbijediti da domaća industrija bude dovoljno konkurentna na globalnom tržištu. Na kraju, spoljnotrgovinski odnosi i reakcije drugih trgovinskih partnera igraju ključnu ulogu. Razmatranje kako će druge zemlje odgovoriti na ovu promjenu može pružiti dodatni uvid u ukupne efekte na međunarodnom planu. U suštini, iako model ukidanja carina može donijeti potencijalne prednosti, njegova primjena zahtijeva holistički pristup koji uzima u obzir ekonomske, fiskalne, sektorske, socijalne i međunarodne aspekte kako bi se obezbijedilo održivo poboljšanje", objasnio je Pepić.